LOADING

Type to search

Du Sportivo© Mentalno zdravlje i Prevencija

NAJCITIRANIJI HRVATSKI PSIHIJATAR (6.865) PROFESSOR EMERITUS DR.SC. MIRO JAKOVLJEVIĆ Samo je pitanje vremena kada će nesretan čovjek postati bolestan – Spriječimo!

„Kad smo ispunjeni ljubavlju ništa nam nije teško“

“Ljubav je temelj. Radi ono što voliš, voli ono što radiš, s ljudima koje voliš, za ljude koje voliš. Onda ti nije ništa teško kad imaš ljubav. Iz predispozicije vjere – Bog je ljubav, tko je u ljubavi taj je u Bogu i Bog je u njemu. Bog je ono najbolje u nama”

Iza nas su tri dijela razgovora s prof.dr.sc. Mirom Jakovljevićem, najcitiranijim hrvatskim psihijatrom (6.865) – Prvi dio, Drugi dio, Treći dio.

Profesor Jakovljević svoju liječničku i znanstvenu karijeru temelji na najvišim ljudskim i moralnim vrijednostima i njegov doprinos znanosti je neprocjenjiv. Ne samo u našoj lijepoj Domovini, već i daleko van Nje, primjenjivat će se ono što je u brojnim njegovim knjigama, znanstvenim radovima, najuglednijim znanstvenim časopisima objavio.

Profesor Jakovljević glavni je urednik časopisa Psychiatria Danubina – izlazi na engleskom i njemačkom jeziku i indeksiran je u Excerpta Medica (EMBASE), Psychological Abstracts/PsycINFO, Chemical Abstracts, MEDLINE/PubMed, Cambridge Scientific Abstracts/Social Services Abstracts, Science Citation Index Expanded (SciSearch), Social Sciences Citation Index, Journal Citation Reports/Social Sciences Edition, Journal Citation Reports/Science Edition, SCOPUS, EBSCO, BioMedWorld.com, Research Alert, Google Scholar, Web of Science, HRČAK

Pristup pacijentima izuzetno brižan, sveobuhvatan, stalo mu je istinski do svakog od njih i kada na to nadodamo i vrhunska multidisciplinarna znanja iz širokih polja psihijatrije, koja je duboko praktično i teoretski zahvatio, uz nezaobilaznu psihofarmakologiju, gdje je naš najpriznatiji stručnjak – dobijemo liječnika i prvenstveno osobu, koja u našoj Zemlji zaslužuje najveća priznanja.

Ja kao liječnik suosjećam s pacijentom, ne zato što je on „jadnik“ kojem ja kao doktor moram pomoći. Ne, nego zato što ga cijenim, on je jednako vrijedan kao ja

Njegovi brojni kolege znanstvenici, ne samo liječnici – znanstvenici, također isto zaslužuju, a nekako nam se čini i subjektivno i objektivno da su priznatiji van granica Lijepe naše i nažalost ne sudjeluju u kreiranju odrednica društva u mjeri u kojoj bi trebali, po svim brojnim dokazima svojih visokih kompetencija.

“Klik na Fotografiju” vodi na Facebook stranicu tvrtke MM Čuljak Studio – Izrada svih vrsta Reklama

U uvodu smo zapisali najjezgrovitije koliko možemo, za dobrobit čitatelja u smislu autoriteta, jer sažeti nešto toliko nepojmljivo veliko i vrijedno u smislu doprinosa znanosti, medicini, duševnom zdravlju – nismo dorasli. Pitanje je i je li moguće, uz nepobitnu želju…

Jedna od važnih komponenti mentalnog zdravlja je i da pridonosimo svojoj zajednici, da pomažemo drugima. Svatko od nas realizira svoje sposobnosti, uspješno koristeći naše mentalne sposobnosti. Trudimo se uspješno nositi sa stresom i jačati našu rezilijenciju – time postižemo antifragilnost.

Stres je čini se postala riječ koja „utjeruje strah u kosti“. Nije tome tako ukoliko se staloženo promotre, usvoje, te provedu u našim životima sljedeći pojmovi…

Stres sam po sebi nije ni dobar ni loš. Može biti put u bolest i to se onda zove distres (opća psihička uznemirenost op.a.). Stres je način na koji se razvijamo i „začin je životu“ i zovemo ga eustres. Dakle, suština zdravlja je kako stres pretvoriti u eustres. Uzmimo primjer sporta, pa je svim sportašima stres jedna situacija koju moraju „riješiti“ da bi postigli cilj, a to možemo prevesti i u sva životna polja. Stres postaje eustres kada ga prakticiramo na pravi način.

Profesor Jakovljević uvijek će istaknuti empatiju i puteve blagostanja pojedinca i društva u cjelini koje ona otvara…

Treba u što većoj mjeri promovirati kulturu empatije, koja je temelj mentalnog zdravlja, a poznato je da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Jedna od važnijih dimenzija je da učimo i radimo dobro, produktivno, da stvaramo i time povećavamo svoju moć.

Moć je pojam pomalo odbojan čovjeku, a pogledajmo zdravo značenje….

Moć znači da upravljamo procesima u sebi i oko sebe, za razliku od sile, jer to je stanje u kojem nekoga prisiljavamo na nešto. Ona prava moć je kada mi upravljamo procesima za naše dobro i opće dobro.

„Učiti biti zdrav“. Uistinu je ogromno bogatstvo spoznaja, a od spoznaje krećemo dalje. To isto „dalje“ bez spoznaje bi zauvijek ostalo nepoznato.

Zdravlje je nešto što se gradi, nešto što se uči. Cijeli život učimo. Učimo biti sretni – nesretni, uspješni – neuspješni. Učimo zdrave stilove života i bolesne stilove života.

Odrednice mentalnog zdravlja. I prva je naravno ljubav, usađena u svako živo biće, samo ju treba buditi, otkrivati stalno, tražiti s čežnjom…

Ona je temelj. Radi ono što voliš, voli ono što radiš, s ljudima koje voliš, za ljude koje voliš. Onda ti nije ništa teško kad imaš ljubav. Iz predispozicije vjere – Bog je ljubav, tko je u ljubavi taj je u Bogu i Bog je u njemu. Bog je ono najbolje u nama. Kad smo ispunjeni ljubavlju onda ti ništa nije teško. Govorio sam o moći – kada smo ispunjeni ljubavlju onda imamo veliku moć, imamo inspiraciju, brzo učimo, stvaramo, činimo.

Sreća. Nepojmljiva je bez ljubavi…

Samo je pitanje vremena kada će nesretan čovjek postati bolestan. Recimo depresivan, a depresija je pakao u duši čovjeka. To su još davno rekli. Što nas čini sretnim, kako dijelimo sreću s drugim ljudima, možemo li uživati u sreći drugih ljudi. Kad smo ispunjeni s ljubavlju onda je to pravi put do sreće.

Sloboda. Sloboda u nama samima i sloboda nas prema širokom svijetu…

Da budemo ono što jesmo, da koristimo ono najbolje u sebi, potencijale. Ako i pogriješimo na greškama učimo, popravimo, ispričamo se, ali da ne tonemo dublje u greške.

Smisao. Tema je koju ćemo svakako dublje analizirati u sklopu naše rubrike o mentalnom zdravlju, zbog iznimne složenosti…

Koji je smisao našeg života? Koji su ciljevi u našem životu? Ciljeve ostvarujemo kroz različite uloge i kako uloge ostvarujemo. Identificiramo se kroz ono što volimo, s onim čemu pripadamo. Recimo kada se bavimo sportom, mi se identificiramo sa svojim timom. Navijači se identificiraju sa svojim klubom. Navijaju i postaju jedno „veće mi“.

Znanje…

Učimo voljeti, učimo biti sretni, moćni, slobodni, učimo što je pravi smisao života, ali najviši stupanj znanja je mudrost. I sad je to važno primijeniti u životu, da bude dio nas, da to sve skupa i živimo.

MM Čuljak Studio – Znanje, Kreativnost, Estetika

Zahvaljujemo se profesoru Jakovljeviću na odvojenom vremenu, nesebično prenesenim spoznajama, koje nam svima mogu i trebaju biti putokaz prema boljem danas i boljem sutra. U nama samima itekako može proklijati još ljubavi, koja će nam otvoriti vrata prema većoj sreći, te time i lakšim nošenjem sa svakodnevnim izazovima.

Steći ćemo veću moć upravljanja sobom, te puno čišći osloboditi se prema drugima, jer nerijetko loši odabiri, tereti grešaka, vode zatvaranju u sebe, nezadovoljstvu i bolesti. Voljeti i biti voljen lančana je reakcija koja gradi i manje i veće zajednice, te naposljetku i daje „topliju ili hladniju boju” cjelokupnom društvu.

Peti dio razgovora uistinu će biti poseban i veoma važan, a odnosi se na Osobe s duševnim bolestima (profesor ispravlja krivo ukorijenjen pojam „duševni bolesnik op.a.) i njihove potencijale, te time i veće potencijale društva u cjelini.

 

Tags:

You Might also Like

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *