Empatija – Temelj mentalnog zdravlja

Razgovarao: Vlaho Raič

Prvi dio razgovora s prof.dr.sc. Mirom Jakovljevićem, našim najuglednijim i najcitiranijim psihijatrom, krenuo je iz polazne točke blagostanja jednog “ja“, koje u empatskom, blagotvornom djelovanju na pojedinca i takvom prijelaznom ili uzajamnom djelovanju s pojedincem rađa “zdrav odnos mi – veliki mi“. Nadalje, poput jedne “mirne rijeke kružnog oblika” stabilno i nepokolebljivo definira “mi, vi, oni” – empatijom i ljubavlju, temeljima mentalnog zdravlja.

“Klik” na Fotografiju vodi na Internet portal Hrvatskog instituta za istraživanje i edukaciju o mentalnom zdravlju, osnivača i predvodnika prof.dr. Mira Jakovljevića

Rađa se time sve najljepše u pojedincu, te tako posljedično i u skupinama i potpuno logično narodima, a naposljetku rađa se humanistički orijentirana civilizacija. Dispatija naspram stanju empatije rađa devijantne pojave poput sebičnosti, podjela, pohlepe, otuđenosti, mržnje, što sve vodi manjku sposobnosti rasuđivanja koje su to najispravnije vrijednosti za ispunjenje duha i istinsku sreću. “Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja” – odgovorno tvrdi prof. dr. Miro Jakovljević.

Prof.dr.sc. Miro Jakovljević

Nedostatak ili nepostojanje empatije uistinu često dovode do razaranja brojnih života…

Nedostatak empatije u obitelji dovodi do toga da se brakovi razvode, da djeca stradaju ako roditelji nemaju empatiju za svoju djecu, ili braća i sestre jedni za druge. Takve situacije postaju pakao. Rađaju se mnogi duševni poremećaji, jedni druge povrjeđuju i nanose bol.

Nema ključnih područja života u kojima dispatija (odsustvo empatije) nije prisutna…

Ako nema empatije u školi onda je mnogo vršnjačkog nasilja. Ako profesori nemaju empatije za svoje učenike, onda je učenicima škola trauma i stvara se jedan distres. Ako nema empatije na radnom mjestu posljedično dolazi do iscrpljenja na poslu.

“Psihijatrija pomaže na način da pomogne ljudima da razviju drugačiju životnu filozofiju i drugačiji pristup životu i problemima i da ih uspješnije rješavaju. Dakle, da koriste svoje potencijale, da igraju na svoje adute” – motivira svoje pacijente dr. Jakovljević

Nedostatak empatije u javnom prostoru posebno je poguban, jer uvelike ima utjecaj na stanovništvo i mehanizme razmišljanja, te ponašanja…

Javlja se puno govora mržnje i to truje ljude, dijeli ih i čini nervoznim, te se olako sukobljavaju i to sve narušava mentalno zdravlje. Kada nema empatije u politici onda to najbolje vidite u našem Saboru, koji  često liči na jednu stand-up pozornicu. Tamo su stand-up komičari. Mnogi su vrlo pametni, ali ne koriste pamet na pravi način, ne poštuju jedni druge.

Zadivljujuće Facebook i Instagram platforme krovnog pokrovitelja DU Sportiva Banje Beach restaurant, lounge & club

Poštovanje – toliko jak i ljekovit pojam po čovjeka, naspram svega onoga što nas razara omalovažanjem drugih, a često i nas samih.

Empatija uključuje da poštujemo jedno drugog. Pogledajte u sportu kako su sportaši pravi primjer poštivanja svog protivnika. Svi veliki sportaši su takvi. Tome nas uči i kršćanska kultura, da poštujemo i svog neprijatelja. Dapače, čak i da ga ljubimo.

Itekako je moguće, iako je na “neprijateljima” najčešće osuda, ne uvijek naravno. Ali, i takav čovjek koji je možda i najgrubljim postupcima pogriješio oblikovan je u ranoj dobi života i u odrasloj dobi je teško, ne i nemoguće, raditi korektive pogrešno usađenih vrijednosti i naučenih obrazaca ponašanja. Empatija liječi konstantno i nas same i svakako i osobe koje nisu na pravom putu…

Empatijom upravo uđete u njegov svijet i pokušate i njega razumijeti zašto je on takav kakav jest i kako “ja i ti” gradimo jedno veće „mi“, a kako “mi, vi i oni” gradimo još jedno veće humanističko „mi“. To je uistinu jedina perspektiva.

Posljedice osim činjeničnih “životnih brodoloma” osjete se itekako i na našem mentalnom zdravlju…

Sve što sam prethodno naveo može u blažim oblicima biti praćeno anksioznim stanjima, depresijom, a u teškim oblicima i psihotičnim stanjima.

“Vrijednosno zaraćene strane” nikako da nađu kompromis…

Danas imamo sukob civilizacija. Možemo birati između sukoba civilizacija ili empatijske civilizacije. Sport pridonosi empatijskoj civilizaciji. Ako pogledate sve ove klubove u njima imate mnogo različitih kultura iz mnogo različitih zemalja, koji igraju sa zajedničkim ciljem da pobijede.

Hrabri telefon za djecu je mjesto gdje djeca mogu govoriti o svojim osjećajima, situacijama koje ih čine zbunjenima, te situacijama zbog kojih stječu dojam da se njihova prava krše na bilo koji način. Linija je namijenjena i djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Broj Hrabrog telefona je 116-111. “Mali zaslužuju veliku pažnju”

Sport i umjetnost mogli bi pokretati svijet u još većoj mjeri, ali i prenositi poruke nade i vrijednosnog uzleta. U sport se umiješao novac, u umjetnost još nije.

Upravo to što Vi kažete je jako važno. To se zove komodifikacija. Sve je postalo roba. Comodity znači roba. Svime se trguje. Čak je to prisutno i u medicini, gdje se zdravlje tretira kao roba. Medicina je nekad bila poslanje, životni poziv. Onda je postala profesija kako se društvo razvija i to je u redu. Ali nažalost i ona je danas sve više biznis. Novac je u prvom planu u mnogim slučajevima. A zapravo medicina treba biti profesija gdje dominira poslanje. Takva medicina je najbolja i kao takva će biti najprofitabilnija. Omogućit će većem broju ljudi primjerenu zdravstvenu zaštitu, tako da ste to Vi dobro uočili.

Prof.dr.sc. Miro Jakovljević na gostovanju na Laudato Televiziji

Ispravio je profesor netočan – naivan navod vezano za prisustvo bogatstva i novca u umjetnosti…

I umjetnost je postala biznis. Imate zanimljive dokumentarne filmove o tome. Sovjetski savez imao je realističku umjetnost. Amerikanci su stvarali nešto novo po čemu će biti prepoznati, pa su forsirali modernu umjetnost. Čak je i CIA financirala neke izložbe. Mnogi veliki slikari nisu mogli skoro preživjeti bez donacija, a pogledajte koliko danas njihove slike vrijede. Od toga je napravljen biznis i mnogi ljudi kupuju slike, isto kao da kupujete zlato – ulažete u neke vrijednosti, jer inflacija može rušiti vrijednost novca. Slikama i zlatu vremenom vrijednost samo raste. – zaključio je professor emeritus dr.sc. Miro Jakovljević.

U idućem dijelu moći ćete pročitati okrepljujuće riječi ovog divnog čovjeka i liječnika psihijatra, te njegov jedinstven pristup u liječenju oboljelih, nastao na temelju mnogih znanstvenih i ljudskih saznanja u prebogatoj karijeri. Ostavit će nakon još mnogih plodnih godina djelovanja vrijedno naslijeđe generacijama koje nadolaze, u vjeri da će glas razuma, pa i očito jasnih logika – prevladati…