Fascinantno!

Nagledali smo se kroz ovu našu rubriku i pitomih vrtnih biljaka, ali i nekih primjeraka koji su zapanjajući i za znanstvenike, kamoli za prosječnog poznavatelja biljnog svijeta.

Jedan takav živi duboko u sjenama gustih šuma Sjeverne Amerike i Azije, gdje sunčeve zrake rijetko dopiru do tla. Organizam koji na prvi pogled djeluje kao pogreška prirode – aablasno bijela biljka, voštane teksture i pognute glave. Ime joj je Monotropa uniflora i izgleda kao nešto što je izašlo iz neke gotičke bajke.

Po puno toga je specifična, pa krenimo od činjenice da dok 99% biljnog svijeta ovisi o fotosintezi i suncu, Monotropa je odabrala potpuno drugačiji put – put tame.

Za razliku od uobičajenih biljaka Monotropa uniflora ne sadrži klorofil, pigment nužan za pretvaranje sunčeve svjetlosti u hranu. Umjesto toga, ona je razvila složenu strategiju preživljavanja poznatu kao mikoheterotrofija.

Ova je biljka i parazit, ali vrlo specifičan. Ne napada izravno drveće, već “hakira” podzemnu komunikacijsku mrežu šume, u šali to možemo nazvati “wood wide web”. Njezino korijenje spaja se na micelij gljiva, koje su pak u simbiozi s korijenjem velikog drveća.

Sam proces je fascinantan: drvo fotosintezom stvara šećere na suncu. – dio tih šećera šalje gljivama u zamjenu za minerale – Monotropa se “prikvači” na gljivu i preuzima gotove nutrijente, a da zauzvrat ne daje ništa.

Upravo zato što ne ovisi o suncu, ova biljka može rasti u najgušćem mraku šume, tamo gdje druge cvjetnice ne bi imale teoretske šanse.

Bruškin d.o.o. / 8K Čišćenje i Održavanje svih vrsta objekata

091 60 38 910

Njezin specifičan oblik, jedna stabljika s jednim pognutim cvijetom, priskrbio joj je i naziv Indian Pipe (Indijanska lula).

Cvijet u početku visi prema tlu, štiteći nektar od kiše. Tek nakon što ga bumbar opraši, stabljika se uspravlja prema nebu, a biljka počinje mijenjati boju. I tu dolazimo do jednog od njezinih najneobičnijih svojstava – reakcije na dodir.

Iako izgleda krhko, Monotropa je iznimno osjetljiva. Ako je uberete ili čak samo neoprezno dodirnete, njezino snježno bijelo tkivo ubrzo počinje tamnjeti. Kroz nekoliko sati, cijela biljka postaje crna, kao da je ugljenizirana. Ovaj proces nekroze (odumiranja tkiva) događa se i prirodno nakon što biljka odradi svoju reproduktivnu ulogu.

Iako bi mnogi ljubitelji prirode voljeli vidjeti ovog “duha” u hrvatskim šumama, Monotropa uniflora je vrsta primarno rasprostranjena u Sjevernoj Americi i dijelovima Azije kako smo već rekli. Ali…

Europske, pa tako i hrvatske šume, imaju njezinu blisku rođakinju – grapavi bezlistac (Monotropa hypopitys). Iako sličnog načina života, naša domaća verzija obično ima više cvjetova na jednoj stabljici i češće je žućkaste ili crvenkaste boje, a ne čisto bijele. Dakle, ako u Gorskom kotaru ili na Velebitu naiđete na sličnu “parazitsku” biljku, sigurno gledate u europsku rođakinju, a ne američku “Duh biljku”.

Lijepa, krhka, opasna (otrovna) i neuništiva – osim ako je ne dodirnemo…