Promjena raspoloženja gotovo trenutačno

Suradnjom prof.dr.sc. Mira Jakovljevića, najcitiranijeg hrvatskog psihijatra, Hrvatskog instituta za istraživanja i edukaciju o mentalnom zdravlju i DU Sportiva nastala je korisna Rubrika o Mentalnom zdravlju

Oduvijek se znalo da je glazba usko povezana s osjećajima i raspoloženjima ljudi. Jeste li ikad pokušali slušati glazbu i ne pasti pod njen utjecaj? Pokušati zadržati svoje raspoloženje i ne pratiti njen tok i mijene?

Sposobnost glazbe da nas odvede u drugačiji i ljepši svijet je ključna kada govorimo o utjecaju muzikoterapije na Osobe oboljele od depresije. Najjednostavnije glazbeno djelo, melodija ili zanimljiv akord može nam snažno vratiti sjećanje i promijeniti raspoloženje gotovo trenutačno, te nam pomoći i kod stresa kojem smo izloženi gotovo svakodnevno.

Tekst o kojem smo pisali o Muzikoterapiji, koji se nalazi na stranicama Instituta profesora Jakovljevića možete pronaći na ovoj poveznici

Praznina, beznađe i nedostatak volje koju depresivni ljudi osjećaju u svakodnevnom životu se tijekom slušanja mogu zamijeniti bilo kojim raspoloženjem koje glazba donese.

Glazba je jedno od najmoćnijih sredstava za mijenjanje kemizma mozga. Dobro odabrana glazba lijek je za um i dušu. Na osobe u stresu vrlo blagotvorno djeluje glazba Bacha, Beethovena, Mozarta, Vivaldija, Chopina, Čajkovskog itd.

Za Vivaldijeva “Četiri godišnja doba”, Bachove “Branderbuške koncerte”, Beethovenovu “Odu radosti”, Mozartovu Uvertiru iz “Čarobne frule” i Händelovu “Muziku na vodi” tvrdi se da su snažni stimulatori stvaranja serotonina, dok se za Beethovenovu Petu i Devetu simfoniju, Mozartovu Uvertiru iz “Figarova pira” i “Malu noćnu muziku” tvrdi da stimuliraju oslobađanje adrenalina i noradrenalina.

Teško je ostati imun na utjecaj glazbe i upravo tu leži njena moć!

Beach bar DODO