JEDNA OD NAJHRABRIJIH ODLUKA U POVIJESTI U KORIST NAJSLABIJIH Površina veća od Hrvatske vraćena Indijancima
Pravo, čast i borba za slabije
Jedna od najvažnijih, ali i najdirljivijih priča suvremene Amerike nije neka uobičajeno senzacionalna stvar s naslovnica, nego tiha povijest borbe za pravo nad (otetom) zemljom i dostojanstveno mjesto na svijetu onih koje sve rijeđe spominjemo – američke Indijance.
Njihova priča očito nije završena kako su svi pomisli, povijest i pravda pokazali su suprotno, a jedno ime sudac Vrhovnog suda SAD-a Neil Gorsuch postalo je simbol nade i časti u toj borbi.
Naime, presudom suda iz 2020. godine ovaj častan i jako hrabar čovjek vratio je Indijancima skoro polovicu jedne Američke savezne države – Oklahome, a ta površina je oko 70.000 km2, veće od Hrvatske.
Krovni pokrovitelj DU Sportiva i Zlatni pokrovitelj Dječje rubrike
Američki starosjedioci, ili Indijanci, stoljećima su bili izloženi sustavnoj nepravdi: protjerivanja, oduzimanje zemlje, ukidanje jezika, prisilne asimilacije, siromaštvo i sustavna marginalizacija. Danas žive pretežno u rezervatima, često dijelovima nekadašnjih širokih prostranstava koji su manji, izoliraniji i resursima siromašniji nego zemlja na kojoj su slobodno živjeli njihovi preci.
Ostaje pitanje – mogu li Indijanci živjeti prema svojoj tradiciji, u harmoniji s prirodom, na prostorima koje su oduvijek čuvali? Smiju li voditi zajednice kakve su stoljećima održavali, daleko od gradova, u divljini u kojoj ne ugrožavaju nikoga, a sami postaju čuvari planeta, jer poznato je da na najvišoj razini čuvaju prirodu.
Sudac Neil Gorsuch, član američkog Vrhovnog suda od 2017., dolazi iz Colorada te je, osim po svom vrhunskom obrazovanju (Columbia, Harvard, Oxford), bio široko poznat po radu na Saveznom sudu za Deseti okrug, gdje je često presuđivao u slučajevima vezanim za prava domorodačkih naroda.
Sudac Vrhovnog suda SAD-a Neil Gorsuch
Zbog tog iskustva, duboko je upoznat s pravima i poviješću američkih Indijanaca – što se jasno ogledalo u njegovim odlukama na najvišoj mogućoj razini.
Gorsuch je među rijetkim sucima koji su neovisno o političkom pritisku, a često i protiv većinske struje sudaca, uporno stajali na strani ispravnog tumačenja prava i obrane slabijih. Nije samo pravni stručnjak, već i sudac koji čast, zadanu riječ i povijesnu pravdu stavlja ispred svih drugih motiva. Nevjerojatna hrabrost, nevjerojatan osjećaj časti.
Godine 2020. američki Vrhovni sud donio je presudu kojoj se nije nadao gotovo nitko – ni Indijanci, ni država, ni pravni stručnjaci. Sudac Gorsuch je, pišući mišljenje, podsjetio cijeli svijet na jednostavan ali zaboravljen princip: “Država mora održati svoju riječ”.
Pitanje pred sudcima bilo je: vrijedi li još uvijek dogovor, pravno i moralno, prema kojem je veliki dio Oklahome obećan Indijancima kroz ugovore iz 19. stoljeća, čak i ako država nije poštivala tu riječ generacijama? Gorsuch je odgovorio: “S druge strane Trail of Tears stajalo je obećanje.”
Odluka stoji na premisi časti: ako su Sjedinjene Američke Države Ugovorom dale određeni teritorij Muscogee (Creek) Nation i nisu ga nikada službeno ukinule – to zemljište i dalje vrijedi kao rezervat s pravima koja iz toga proizlaze. Gorsuch je zapisao:
“Danas nas pitaju je li zemlja koju su ti ugovori obećali i dalje indijanski rezervat za potrebe saveznog kaznenog prava. Budući da Kongres nije rekao ništa drugo, držimo državu za njezinu riječ.”
Posebno snažno odjekuju riječi kojima odbacuje sve argumente praktičnosti i navike:
“Nezakonita djela, ponavljana dovoljno dugo i dovoljno snažno, nikad nisu dovoljna da izmijene zakon. Veličina pravne nepravde nije razlog da ju nastavimo.”
Gorsuchova odluka bila je i pravno i moralno izuzetno hrabra jer se usprotivila desetljećima stare sudske i političke prakse koja je ignorirala prava indijanskih naroda, jasno odvajajući čast i tumačenje ugovora od “praktičnih” interesa moćnih – države Oklahome, političara i industrijskih lobija.
Zatražila je da se država Amerika suoči s vlastitim obećanjima i ispravi nepravdu, makar to podrazumijevalo složenost i otpor dijela javnosti i vlasti.
U središte pravde vratila je slabije i ranjive, dajući glas onima čija je sudbina često ostajala nevidljiva.
Iznimno rijetko za jednog konzervativnog suca (inače taj dio sudaca nije na strani Indijanskog naroda op.a), Gorsuch je iz duboke principijelnosti bio spreman ostati sam ili u manjini, samo kako bi obranio pravo, čast i humanost prema Indijancima.
Indijanske zajednice i pravobranitelji diljem SAD-a prepoznali su ga upravo po tome, zahvaljujući mu javno za vjeru u obećanja, za “držanje države za riječ” i za moralnu hrabrost i hrabrost općenito u trenutku kada je takav stav bio najteži.
Ova odluka nije tek presedan, jer ona univerzalno svjedoči da pravda i čast moraju biti iznad trenutnih interesa; država ne smije gaziti riječ slabijima “zato što može”.
Slabiji zaslužuju jednak pristup pravdi; uz Goruscha, Vrhovni sud je, makar na tren, vratio snagu istinskoj svrsi pravosuđa.
Prirodna bogatstva i kultura idu ruku pod ruku, a najbolji čuvari divljine su oni koji s njom žive u skladu generacijama – dokazano.
Njegov postupak daje primjer svim sucima, političarima i društvima – ne samo u Americi.
Zanimanje za prava Indijanaca nakon ovakve presude snažno je poraslo. Pokreti kao što su „Land Back” – vraćanje dijela zemlje Indijancima – postaju simbol borbe za pravednije društvo, a Gorsuchovim odlukama svjedoči o tome zašto je važno nikada ne napustiti ideale časti, prava i empatije.
RESTORAN PIRAMIDA – Na Babinom kuku / Mali Stradun – Radno vrijeme 8-24
Od ponedjeljka do četvrtka muzika uživo od 19.30
Zavirite u kompletan Menu / Broj za rezervacije 098/9611-593
U ponudi i vrhunski doručak
Zahvalna pisma i izjave indijanskih vođa to jasno pokazuju: „Njegova prisutnost na Vrhovnom sudu je neprocjenjiva. Zahvalni smo za njegovu trajnu službu i posvećenost pravdi za sve, uključujući američke indijanske nacije.”
Priča o Indijancima danas nije samo američka tema. To je univerzalna poruka o tome kako jedno društvo ili cijela zajednica mogu i moraju pronaći snagu za ispravljanje nepravdi.
Sudac Gorsuch svojim riječima i hrabrošću postavlja ljestvicu: “Veličina pravne nepravde nije razlog da ju nastavimo.”
Pravo i čast idu zajedno, a najviše ih dugujemo onima kojima je najviše oduzeto. Njegova odluka ostaje znak nade svima koji vjeruju da su moral, čast i borba za slabije najvrjednije što pravo i društvo mogu ponuditi.
Da, to je jedan od onih ljudi koji vraćaju vjeru u bolje sutra za generacije koje dolaze. Usprotivio se praktički svima i odlučujućim glasom razveselio indijanski narod, toliko napaćen i obespravljen, ali s nadom da s ljudima poput Gorsucha može makar dio povijesnih nepravdi biti ispravljen, kako bi sadašnjost i budućnost bili zdravi. Drugačije ne može…
Zato baš ovakvi ljudi čine razliku…
* Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
